 ® |
|
|
|
|
......................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................
|
|
Projekti - Zanimljivosti - Ideje
|
|
|
MILANO, GRAD GDJE 'STANUJE' KREATIVNOST
Jedan od cetiri inovatora u Italiji odabire grad Milano za promociju svoje inovacije. I treba im vjerovati jer njima u prilog govore sljedece brojke: u gradu Milano djeluje više od 15.000 poduzeca visokog nivoa inovativnosti, odnosno 12,4% talijanskih high tech poduzeca, sa više od 144.000 zaposlenih, sa oko 1.000 europskih patenata i oko 17.000 patenata na nacionalnom nivou. Kao krajnja racunica proizlazi da Milano pokriva 53% nacionalnog high tech uvoza i 29% izvoza.
Na Europskom nivou regija Lombardia (gdje je glavni grad Milano) je druga po redu po broju aktivnih poduzeca u sektoru istraživanja i razvoja i informatike (gotovo 25.000); na prvom je mjestu Ďle de France. Po zaposlenosti u proizvodnim poduzecima visoke i srednje-visoke tehnologije Milano je na prvom mjestu sa 443.000 zaposlenih.
Taj 'kreativni genij' Milana nudi razlicite proizvode, kao npr. lako probavljivi cous cous, cackalica od likviricije, 'alternativni' dizel, 'štedilo' zubne paste i drugo.
(Izvor: MiaEconomia.it, 30.11.2006.)
**************************************************************************************************************************************************************
|
| |
|
|
TALIJANI TO VOLE RADITI NEDJELJOM
Moglo bi se, na prvi pogled, protumaciti kao hir: 4 od 5 Talijana bi željeli da su trgovine i trgovacki centri otvoreni i nedjeljom. Hir možda ali samo ako se ne bi dodalo i sljedece ekonomske pokazatelje: proširiti trgovacku ponudu i na nedjelju znaci ujedno i racionalnije upravljanje vremenom, pojednostavniti život obiteljima podržavajuci potrošnju.
Ne samo: potrošnja bi porasla za 4,16 milijardi €, što odgovara porastu od 1,96% utjecuci na BND za +0,29%.
Udvostruciti broj radnih nedjelja znaci 9.000 novih radnih mjesta u velikoj distribuciji i oko 13.000 mjesta u tradicionalnoj distribuciji.
To su brojevi istraživanja koje je proveo Cermes Fakulteta Bocconi po narudžbi Federdistribuzione, a koje se odvijalo u svim glavnim gradovima Provincija na populaciji osoba izmedju 15 i 70 godina starosti.
40% ispitanika bilo bi zadovoljno ukoliko bi tokom godine trgovine radile 25/26 nedjelja; 25% njih bi bilo zadovoljno i jednom nedjeljom mjesecno, a njih 19,5% bi željeli da su uvijek otvorene. 77% ispitanika smatra da je trgovina otvorena nedjeljom prava usluga, a ne hir. Nedjeljom ispitanici kupuju uglavnom odjecu i obucu (69%), zatim prehrambene proizvode (63,5%), elektricne kucanske aparate, elektroniku, hi-fi, telefone (30%). Kupovanje nedjeljom, kada su trgovine otvorene, ispitanici vole obaviti u supermarketima (65,4%), zatim u Ipermarketima i trgovackim centrima (56,8%) i u trgovinama centra grada (54,7%). 21,4% ispitanika je izjavilo da nikada ne ide u centar grada kada su otvorene trgovine, 36% ispitanika ide ponekad, a njih 20% vrlo cesto.
(Izvor: MiaEconomia.it, 24.10.2006.)
**************************************************************************************************************************************************************
|
| |
|
|
TALIJANI VOLE PROIZVODE D.O.P.
(Denominazione di Origine Protetta - Oznaka zašticenog porijekla)
Polako uzima maha jedno novo pravilo prilikom kupovine kod Talijana: malo ali kontrolirano. Barem je to podatak koji proizlazi iz zadnjih izvještaja CIA - Talijanske konfederacije poljoprivrednika, po kojima je potrošnja proizvoda zašticenog porijekla porasla više od 5%, a što iznosi oko 4,5 milijardi €.
Prema istim podacima Italija je u Europi neprikosnoveni lider po toj vrsti proizvoda (Dop, Igt i Stg). Proizvodi za koje je ukupni godišnji promet u 2005. godini iznosio 8,851 milijardi €, a sami je izvoz iznosio 1,844 milijardi € (u prodaji prednjace sirevi).
Italija tako ima 155 proizvoda zašticenog porijekla, 21,8% od ukupnog broja proizvoda u Europi (711 proizvoda), više nego tradicionalni rival Francuska, koja ih ima 20,8% od ukupnog broja.
Ostale su zemlje daleko pozicionirane iza Italije i Francuske, kao npr. Portugal i Španjolska.
Najznacajniji porast prodaje zabilježili su sirevi (+6,7%), sljede salame (+4,5%), pršuti (+3,6%) i djevicansko maslinovo ulje (+2,5%). Podaci koji pokazuju da su talijanska domacinstva nakon kriticnih, 2003. i 2004., godina ponovno pocela pokazivati interes i kupovati tipicne i kvalitetne proizvode.
Što se tice pojedinih kategorija tipicnih i zašticenih proizvoda kupovina je ovako rasporedjena: 65% se odnosi na sireve, 16% na salame i pršute, 18,4% na vina, 0,3% na djevicanska maslinova ulja, 0,3% na ostale proizvode (voce i povrce, kruh, med).
Medju sirevima posebno se isticu Grana Padano, Parmigiano Reggiano, Mozzarella di bufala (bivolica) campana, Gorgonzola, Montasio i Taleggio.
Kupovina tipicnih i zašticenih proizvoda sa 65,5% se odvija u iper i super marketima, 18,5% u tradicionalnim trgovinama i 16% u ostalim kanalima prodaje.
(Izvor: MiaEconomia.it, 26.08.2006.)
**************************************************************************************************************************************************************
|
| |
|
|
U PORASTU BUSINESS SLADOLEDA U ITALIJI
Zbog vrucina ili zbog tradicije koja se svakog ljeta obnavlja, djelatnosti vezane uz sladoled konstantno rastu po broju i prema godišnjem prometu kojeg ostvaruju. Podaci su to koje objavljuje Gospodarska Komora iz Milana. U ovom je sektoru aktivno 7.437 poduzeca raznih dimenzija, i to one koje proizvode sladoled i slasticarnice s posluživanjem sladoleda.
Najveca se koncentracija sladoledara bilježi upravo u regiji Lombardia sa 1.205 aktivnih, što iznosi 16,2% u odnosu na ukupni broj.
Njoj se pridružuju regije Emilia Romagna (12,6% od ukupnog broja) i Veneto (11,1%): u zadnjih 5 godina u ovim se regijama registrira porast od 16 odnosno 15%.
Medju slasticarima dominiraju muškarci (59% individualnih poduzeca imaju vlasnika muškarca rodjenog u Italiji), na žene otpada ostalih 41%. 48% slasticara ima izmedju 40 i 59 godina, gotovo 1 od 12 imaju više od 60 godina, 4 od 10 imaju manje od 39 godina. Medju individualnim vlasnicima poduzeca koja proizvode i/ili poslužuju sladoled, a rodjeni su izvan Italije, odlicno su pozicionirani Nijemci (16%), slijede Francuzi (5%) i južnoamerikanci (11,4% - iz Venecuele, Brazila i Argentine).
(izvor: MiaEconomia.it, 13.8.2006.)
**************************************************************************************************************************************************************
|
|
