ProjektiZanimljivostiIdeje 8

2030.: OVAKO CEMO POSTATI ZELENIJI

Evo najvažnijih intervencija i korisnih tehnologija koje su, prema mišljenu znanstvenika, vec danas ostvarive i primjenjive, ili ce to biti do 2030. godine. Za svaki sektor, u zagradi, je oznacen postotak kojim taj sektor doprinosi u stvaranju staklenickog plina.

ENERGIJA (26%)

Danas. Povecati efikasnost u proizvodnji i distribuciji energije. Kombinirana proizvodnja topline i energije. Obnovljivi izvori energije (sunceva, vjetra,hidroelektricna, biomase) i nuklearna energija. Napustiti korištenje ugljena u korist plina. Inicirati industrijske procese za hvatanje i zadržavanje CO2. 2030. Hvatanje i zadržavanje CO2 te njegovo iskorištavanje u plinskim centralama, biomasama i u nalazištima ugljena. Napredni obnovljivi izvori energije, ukljucujuci energiju plime i oseke i valova. Nuklearna energija nove generacije, efikasnija i sigurnija. Koncentrirane centrale suncevih panela. Fotonaponski paneli nove generacije.

INDUSTRIJA (19%)

Danas. Povecati energetsku efikasnost i oporaba neiskorištene topline i energije. Reciklaža i primjena novih materijala. Specificne intervencije za svaki pojedini proizvodni proces. Kontrola plinova koji su uzrocnici efekta staklenika a razliciti su od CO2 (metan, cfc). 2030. Hvatanje i zadržavanje CO2 u procesu proizvodnje cementa, željeza, i u proizvodnji umjetnih gnojiva.

ŠUME (17%)

Danas. Omoguciti rast šuma i njihovo ocuvanje. Racionalnije upravljanje kultiviranim drvetom. Primjena šumskih proizvoda u bioenergiji. 2030. Primjena efikasnijih vrsta u proizvodnji biomasa i upijanju CO2. Primjena novih tehnologija za daljinsku kontrolu stanja šuma i teritorija.

POLJOPRIVREDA (14%)

Danas. Bolje upravljanje zemljom i pašnjacima, i vracanje u prijašnje stanje zapuštenih terena. Biogoriva umjesto fosilnih goriva. 2030. Povecati efikasnost uroda.

PROMET I TRANSPORTI (13%)

Danas. Primjena cišcih diesel motora i hibridnih motora. Korištenje biogoriva. Inteligentno planiranje željeznickog i ostalih vrsta transporta. 2030. Korištenje biogoriva druge generacije, vece efikasnosti. Avioni visoke efikasnosti. Napredna elektricna i hibridna vozila, s kvalitetnijim akumulatorima.

VISOKOGRADNJA (8%)

Danas. Arhitektura koja poboljšava osvjetljenost i iskorištava prirodnu svjetlost i toplinu. Suncevi paneli. Zamjena i reciklaža tekucina za hladjenje. Kontrola temperature i efikasniji kucanski aparati. 2030. Inteligentne tehnologije za optimizaciju energije u tvornicama i uredima. Integrirani fotonaponski paneli.

OTPAD (3%)

Danas. Iskorištavanje metana iz odlagališta otpada i energije iz spalionica otpada. Reciklaža i kompostiranje otpada. Kontrolirani tretmani otpadnih voda. 2030. Pokrovi i filteri na odlagalištima otpada da bi se osigurala oksidacija metana koji izlazi.

(Izvor: L'Espresso, srpanj 2007.)

**************************************************************************************************************************************************************

REKORDNI RAST TRŽIŠTA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Zadnji izvještaj UNEP-a.

Gledajuci globalno, investicije u obnovljive izvore energije su u brzom porastu, što u brojkama iznosi 70,9 milijardi dolara novih investicija u 2006. godini, što odgovara porastu od +43% u odnosu na prethodnu godinu, a taj se trend može registrirati i za 2007. To je najupecatljiviji podatak iznesen u izvještaju 'Global Trends in Sustainable Energy Investment 2007' kojeg je pripremio i objavio UNEP. Izvještaj obuhvaca aktualnu situaciju razvoja obnovljivih izvora energije (RE) i energetske ucinkovitosti (EE).

Sektori koji bilježe najvece nivoe investicija jesu energija vjetra, solarna energija i biogoriva, odražavajuci tako zrelost postojece tehnologije, prisutnost politickih poticaja i ocekivanja investitora. U tom kontekstu nivoi investicija u USA i UE 27 su lako usporedivi, iako su u USA investicije privatnog sektora mnogo vece nego u UE 27. Kina, Indija i Brazil su zemlje u razvoju koje se najbrže prilagodjavaju ovim investicijskim trendovima.

U izvještaju se iznosi kako su investicije u obnovljive izvore energije podržane serijom politickih i administrativnih mjera, da u mnogim zemljama obuhvacaju sistem posebnih tarifa i poreznih olakšica, da u cijelosti uspijevaju stvoriti stabilnu situaciju koja je korisna za rast cijelog sektora. "Ovo tržište - nastavlja se u izvještaju - je doseglo takvu kriticnu masu zbog koje, i ako bi cijena nafte pala ispod 40 dolara, investicije bi u pojedinim sektorima bile usporene ali se sigurno ne bi zaustavile."

Investicije u istraživanje i razvoj (R&S) dosegle su nivo od 16,3 milijarde dolara (13 milijardi dolara 2005.). Prema ovom izvještaju EU 27 je u ovom sektoru u blagom zaostajanju, osobito jer je manji udio privatnog sektora. U Europi 27 privatni sektor pokriva 55% R&S, u USA 64% i cak 75% u Japanu.

I tržište energetske ucinkovitosti postaje znacajno, nastavlja se u izvještaju, iako je na odredjeni nacin "nevidljivo". Najvidljiviji segment ovog tržišta predstavljaju investicije u tehnologije, koje su 2006. godine dosegle iznos od 1,1 milijardi dolara (710 miliona dolara 2005.).

I na kraju u izvještaju se iznosi kako postoji progresivno pomicanje kapitala prema zemljama u razvoju, koje su 2006. godine doživjele velike investicije privatnika. Kina, Indija i Brazil predstavljaju trenutacno glavne proizvodjace i glavna tržišta obnovljivih izvora energije.

(Izvor: Repubblica, 21.6.2007.)

**************************************************************************************************************************************************************

HOTELI U EUROPI I SVIJETU

Strukovna udruga hoteljera Italije objavila je podatke (datum objave 16.05.2007.) o broju kreveta u hotelima Italije: Italija je cetvrta u svijetu po broju hotelskih soba. Na prvom se mjestu nalaze SAD sa 4,4 miliona soba, sljede Japan sa više od 1,5 miliona soba i Kina sa 1,3 miliona soba. Italija ima u ponudi nešto više od 1 miliona soba i ostavlja prilicno daleko iza sebe Španjolsku sa 800 tisuca soba i Francusku koja ih ima jedva 630 tisuca.

Talijanska regija sa najviše hotela je Trentino Alto Adige sa 5.944 registriranih hotela. Na drugom je mjestu Emilia Romagna sa 4.791 hotelom, a na trecem mjestu je regija Veneto sa 3.079 hotela. Po broju kreveta regija Emilia Romagna zauzima prvo mjesto u Italiji sa 285.837 kreveta, sljede Trentino Alto Adige (243.173 kreveta) i Veneto (192.902 kreveta).

Što se tice broja hotela u Europi na prvom je mjestu Njemacka sa 36.500 hotela, sljede Italija sa 33.500 hotela, Velika Britanija sa gotovo 33.000, Francuska sa gotovo 20.000 i Španjolska sa 17.600 hotela. Ako usporedivo receptivni kapacitet pojedinih država tada Italija nema rivala: sa više od 1 miliona soba i više od 2 miliona kreveta, prednjaci u odnosu na Njemacku (890 tisuca soba i 1,6 miliona kreveta), Španjolsku (800 tisuca soba i 1,6 miliona kreveta) i Francusku (630 tisuca soba i 1,7 miliona kreveta).

I u odnosu na apsolutni broj nocenja Italija je odmah iza Španjolske gdje je (2005.godina) registrirano gotovo 246 miliona nocenja, dok ih je u Italiji bilo 240 miliona, u Njemackoj 200 miliona i Francuskoj 198 miliona.

**************************************************************************************************************************************************************

BRUNELLO DI MONTALCINO: Crno vino i zlatni vinogradi

In vino veritas. Nije stvar ukusa: Brunello je, bez svake sumnje, kralj medju vinima, barem s aspekta ekonomske vrijednosti zemlje na kojoj se proizvodi ovo ekskluzivno talijansko crno vino. To nam kazuju brojke, u stvari od 1967. godine do danas porast vrijednosti jednog hektara vinograda Brunello iznosi 2.153%. Vrijednost koja ce i dalje rasti obzirom na najavljenu odlicnu 2006. godinu za jedno od najcjenjenijih talijanskih vina u svijetu.

Teritorij Brunella se nalazi oko 40 km južno od grada Siene. Brunello di Montalcino je bio gotovo nepoznat izvan zone proizvodnje i izvan uskog kruga vinskih znalaca, i to sve do polovice 60ih godina.

U sljedecem je desetljecu postajao sve poznatiji, i danas je, možda, najcjenjenije talijansko kvalitetno vino. Da bi shvatili taj uspjeh treba znati da je 1975. godine 25 poduzeca proizvelo oko 800.000 boca, dok je 1995. godine 120 poduzeca proizvelo gotovo 3.500.000 boca. To je jedan od razloga zašto danas 1 hektar tog vinograda vrijedi 350.000 €.

Želimo li usmjeriti pažnju na percepciju koju imaju potrošaci u odnosu na ovo ekskluzivno crno vino (jedno od rijetkih vina koje se proizvodi od samo jedne sorte groždja, u stvari Brunello di Montalcino se radi od sorte Sangiovese grosso), tada se trebamo sjetiti da je komercijalni boom vino doživjelo 1995. kada je u prodaji bilo vino proizvedeno 1990. godine, i ta je prodaja u kontinuiranom porastu.

Kao reakcija na ovaj veliki uspjeh, u podrucju Montalcino je znatno porastao i broj hektara na kojima se kultiviraju vinogradi sa Brunellom, od 65 hektara sa proizvodnjom od 2.000 hektolitara u 1967. godini, do današnjih 2.000 hektara i proizvodnjom od 79.440 hektolitara vina.

(Izvor: MiaEconomia, travanj 2007.)

**************************************************************************************************************************************************************

TALIJANSKI BIOLOŠKI PROIZVODI U OSVAJANJE SVIJETA

Za mnoge je to nepoznati podatak, ali Italija je medju prvim proizvodjacima bioloških proizvoda na svijetu, sektor u kojem dominiraju mala i srednja poduzeca. Prema zadnjim podacima udruge ANABIO, vezane uz CNA, izvoz talijanskih bio - proizvodjaca zadnjih je godina nevjerojatno porastao. Od 2004. do danas izvoz je porastao za 48,6%, ili još detaljnije +112% prema Njemackoj i +140% prema Velikoj Britaniji. Prema vaneuropskim zemljama izvoz je porastao u prosjeku 66,6%.

Podaci koji, zajedno sa porastom broja poduzeca koja su odabrala biološki sektor (44.733 proizvodjaca, 4.537 preradjivaca i 185 uvoznika), "potvrdjuju veliku vitalnost sektora, sektor koji je pokazao najbolje performanse talijanske agro - prehrambene industrije".

Važnost ovog sektora se dokazuje i kroz zadnje podatke medjunarodnih tržišta gdje Italija zauzima 5. mjesto na svjetskoj rang listi (iza Austrije, Argentine, Kine i USA) i 1. mjesto u Europi.

Italija je, zatim, 3. na svijetu po povecanju obradivih površina u zadnjoj godini (iza USA i Argentine), 4. po biološkim površinama u odnosu na ukupno obradive površine, 2. po broju poduzeca aktivnih u ovom sektoru. I na kraju ostaje globalni primat u proizvodnji žitarica, agruma, groždja i maslina.

Ovi podaci su odgovor na nedavno objavljeno istraživanje ISMEA koji je spominjao biološki sektor u krizi. Podaci koje su pobile dvije najpoznatije talijanske strukovne udruge, ASSOBIO i FEDERBIO.

Upravo su one objasnile kako je porast izvoza proizvoda u zadnje dvije godine rezultirao porastom broja zaposlenih od +13,33% (a samo u sektoru osiguravanja kvalitete taj je porast iznosio +25%).

**************************************************************************************************************************************************************

SIENA JE GRAD GDJE SE ŽIVI NAJBOLJE

BOLOGNA JE GRAD S NAJMANJE NEZAPOSLENIH

Grad u kojem se najbolje živi u Italiji je Siena. Dnevne ekonomske novine 'Sole 24 Ore' ponovno nagradjuju, nakon 9 godina, ovaj toskanski grad, koji po kvaliteti života zauzima prvo mjesto na ljestvici.

Usporedba medju talijanskim gradovima se temelji na analizi 36 parametara koji su podijeljeni u 6 makro sektora. Odmah nakon Siene nalazimo na 2. mjestu Trst (pobjednik 2005. godine), sljede redom Bolzano i Trento. Milano je na petom mjestu, ali je zato na prvom mjestu po € pro capite. Zadnja mjesta na ljestvici zauzimaju Catania (Sicilija) ispred koje nalazimo tri grada regije Puglia: Taranto, Bari i Foggia.

Odlicne je rezultate postigla regija Toscana, ciji gradovi zauzimaju mnoga mjesta u gornjem dijelu ljestvice, npr. Firenza na 9. mjestu i Grosseto na 10. Nagradjene su, isto tako, regije Trentino Alto Adige s gradovima Bolzano i Trento, ali i regija Emilia Romagna koja na 5. mjestu ima grad Bolognu, a na 7. mjestu grad Ravennu. Roma (Rim) je na 23. mjestu ljestvice, Napoli (Napulj) na 96. I ove godine gradove iz južne Italije ne nalazimo u prvom dijelu ljestvice.

Osim što vodi u šest makro sektora koji su bili predmet analize (životni standard, business i posao, usluge ambijent i zdravstvo, javni red, stanovništvo i slobodno vrijeme), Siena pobjedjuje i u anketi (IPR Marketing) o percepciji problema od strane rezidenata. Siena, poznata po natjecanju Palio, je i grad u kojem bi vecina anketiranih željela živjeti, odmah nakon Firenze i Rima.

Na istoj ljestvici Milano je na 1. mjestu po svotama na bankarskim racunima. Prosjek iznosi 25.689 € pro capite. Bologna je grad s najmanjim postotkom nezaposlenih, svega 2,7%, dok se najmanje obicnih kradja registrira u gradu Isernia, 8,93 na 100tisuca stanovnika.

Na dijametralno suprotnoj strani, medju najlošijim rezultatima, nalazimo grad Palermo, sa samo 7,7 poduzeca na 100 stanovnika. Negativna nagrada po pitanju razvoda brakova pripada gradu Lodi (96,48 svakih 10tisuca stanovnika). Grad Crotone je onaj koji ima apsolutno najmanji broj kina: 0,58 na 100 tisuca stanovnika.

Siena je nagradjena zbog kulturne ponude, zbog zapocetih mnogobrojnih graditeljskih projekata, zbog rješenog transporta i razvoja znanosti. Osobe je percipiraju kao sigurnu, dobrog ekonomskog prosperiteta, vrlo privlacnu: i u stvari smatraju je trecim 'idealnim gradom'.

Sasvim je drugaciji položaj grada Catania, negativno ocijenjen od svojih stanovnika po pitanju zapošljavanja i kriminaliteta, pravde i poduzetništva, ekologije. Indeks rasta poduzeca je visoki i mnogo je zapocetih radova ali je mišljenje podijeljeno koliko su ti radovi strateški vrijedni.

(Izvor: Repubblica, 18.12.2006.)

**************************************************************************************************************************************************************

Siena, Piazza del Campo

Bolzano, portici

Trento, panorama